Nekropola sa stećcima - Ograda Vlah

Nacionalni spomenik čini 16 grobova sa stećcima (15 sanduka i jedan visoki sljemenjak), a nekropola se nalazi na nadmorskoj visini od 744 m na lokalitetu udaljenom oko 2,5 km u pravcu istoka od sela Čičevo. 
Još od prahistorije dolinom rijeke Neretve i njenih rubova vodile su komunikacije koje su povezivale srednju Bosnu sa Jadranskim primorjem.

Uz korekcije i prilagođavanje trase, ovuda su prolazile važne komunikacije u antičko, srednjovjekovno i osmansko doba, sve do probijanja puta kroz kanjon Neretve od Jablanice na jug osamdesetih godina XIX vijeka. Srednjobosansko rudogorje, plodna zemlja u dolini Neretve i bogate planinske ispaše doprinijeli su da se na velikom koljenu Neretve, između planinskih masiva Bitovnje, Bjelašnice i Visočice na sjeveru, te Prenja i Čvrsnice na jugu, formiraju brojna naselja u svim periodima, shodno uslovima i zahtjevima vremena u kom su nastajala.

U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva).
Najstariji pomen župe Neretva zabilježen je u «Ljetopisu» popa Dukljanina, pisanom polovinom XII vijeka.Ona se prostirala između župa Rame i Koma. 

Prema «Ljetopisu», osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovinom XI vijeka ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353. godine imala je poseban status u bosanskoj državi. 

Zemaljski muzej u Sarajevu je 50-ih godina prošlog stoljeća započeo sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini. Područje konjičke općine spada u teritorije koje imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Način grupiranja stećaka omogućava da se na terenu prate i dokumentiraju važne historijske pojave, procesi i odnosi. 

Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati centri nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Također, po smještaju srednje veličine nekropola, mogu se pratiti procesi razvoja tzv.rodovskih zajednica, dok se kod manjih grupa prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj.kada se pojedini rodovi više ne uklapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole. 

Pavao Anđelić je u svojim pisanim djelima pominjao i djelimično opisivao, pored mnogobrojnih, i ovu nekropolu zvanu Ograda ili Vlah. Inače, u selu Čičevo nekropole sa stećcima su smještene na 6 lokacija, a 2,5 km istočno od sela. Uvidom na lokalitetu 26.06.2009.godine evidentirano je 16 stećaka, većim dijelom smještenih u grabovoj šumi uglavnom prekrivenim biljnim organizmima (mahovinom i lišajevima) koji svakako utiču na razaranje strukture istih. 

Izvjestan broj stećaka je nagnut, a nekolicina tone. Od 16 stećaka svega dva su ukrašena motivima tordirane vrpce, rozetom i trolisnom lozom. Orijentirani su po pravcu istok-zapad, izuzev dva stećka, početnog i krajnjeg. Jedan od stećaka, visoki sanduk sa postoljem, je slijedećih dimenzija: postolje 250 x 120 x 20, sanduk: 196 x 78 x 116 cm. i ostali stećci su sličnih dimenzija, a dužina istih se kreće od 162 do 210 cm.(210 x 125 x 58 cm su dimenzije jednog od tih stećaka). 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj od 9. do 12. februara 2010.godine, donijela je svoju odluku kojom je Historijsko područje – Nekroplu sa stećcima na lokalitetu Ograda (Vlah), općina Konjic, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 

U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika primjenjivaće se i zakonske mjere zaštite:

- dopušteni su isključivo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;
- nije dopušteno pomjeranje nadgrobnika sa grobova na bilo koju lokaciju;
- dopušteni su radovi na ospravljanju nagnutih stećaka i čišćenju spomenika od samoniklog rastinja;
- nije dopušteno odlaganje otpada;
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati provedbu izrade geodetskog snimka i snimka postojećeg stanja, kao i izradu i provedbu Projekta sanacije, restauracije i konzervacije nekropole.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog i svih ostalih nacionalnih spomenika.

Nacionalni spomenici

Karta-nacionalnih-spomenika-Konjic