Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju hercegovačke općine Nevesinje i Konjic sa do 4.000 primjeraka, dok se od bosanskih općina sa 2.628 stećaka ističe Rogatica.

I brojnost stećaka na pojedinim nekropolama važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne u XIV i XV stoljeću. S obzirom da najveći broj nekropola sadrži manje od 10 stećaka, a da je broj nekropola sa 300 i više primjeraka koje pripadaju većim zajednicama izniman, mala se groblja općenito mogu smatrati porodičnim što govori o poodmaklom procesu rastakanja starog rodovskog društva i izdvajanju malih porodičnih zajednica, koje kao znak “novoga” identiteta, organiziraju svoja vlastita groblja.

Pogrebna praksa personificirana u stećcima, nakon kraćeg prijelaznog razdoblja obilježenog pojavom jedne varijante stećaka - nišana, gasi se u decenijama nakon uspostave osmanske vlasti u Bosni i Humu kada grobna obilježja poprimaju različite konfesionalne oznake.

Prema formi izrade, u konjičkoj općini su najbrojniji sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Po smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati središta nekadašnjih kultnih i političkih zajednica. Stećci u okolini Konjica mogu bitno doprinijeti u rješavanju problema porijekla stećaka, kako u etničkom smislu, tako i u smislu postanka njihove osnovne forme.

Ukrašavanje stećaka uzima maha tek početkom XIV ili krajem XV stoljeća. Na bliže oblikovanje stećaka svakako su utjecali i terenski uslovi, odnosno geološki sastav stijena iz kojih je uziman kamen za izradu stećaka. Vidno je velika razlika u kvaliteti izrade stećaka iz doline Neretvice, gdje nema pogodnog materijala i onih kraških predjela oko Glavatičeva i Bjelimića - Odžaka. Ipak čini se da to nije i jedini uzrok razlikama, jer u okolini Jablanice ima dobrog materijala, ali ipak nema naročito razvijenih formi i ukrasa. Od uticaja susjednih oblasti treba naročito ukazati na upliv južne Hercegovine, odnosno starog Huma, koji se jasno očituje na čitavom području istočno od Konjica. U Bradini su niski sljemenjaci očito imali uzore u susjednim oblastima centralne Bosne.

Natpisi imaju posebnu vrijednost na stećcima. Pisani su slovima bosanske ćirilice, a potiču iz samog kraja XIV, početka ili druge polovice XV stoljeća.
U Prostornom planu BiH do 2000.godine nekropola sa stećcima “Česmina glava” u Odžacima, pored ostalih, bila je evidentirana, ali nije upisana u registar spomenika kulture Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Stećci na pomenutom lokalitetu su u lošem stanju, prekriveni u većoj mjeri mahovinom i lišajevima koji razaraju strukturu istih.Izvjestan broj stećaka na ovoj nekropoli je nagnut, a određen broj stećaka tone.

Izuzev nekropole sa stećcima “Česmina glava”, u katastarskoj općini Odžaci, evidentirane su još dvije veće nekropole sa stećcima, i to “Gradić” sa 100 stećaka i Ježeprasina sa oko 130 stećaka, u krugu od jednog kilometra zračne linije od predmetne nekropole, a između njih, po nekoliko stećaka u manjem broju (osamljeni ili do četiri stećka). Inače, na predmetnoj nekropoli stećci su, uglavnom, dobro obrađeni, svi su neukrašeni i orijentirani u pravcu istok - zapad, a zbog situacije na terenu nije bilo moguće uzeti dimenzije svih stećaka (utonulost, obraslost i nepristupačnost).