Mnogi lokaliteti su često na izuzetnim strateškim položajima, dosta teško pristupačni, ali u naučnom pogledu izuzetno važni (Bahtijevica - Dabića poljana, Čičevo, Ježeprasina, Ocrkavlje, Visočica - Poljice, Dolovi, Veliko jezero,...).

Na mnogim nekropolama su vremenom nikla aktivna groblja (Džepi, Mokro, Donje Selo, Blace, Zaslivlje, Zukići). Stećak je srednjovjekovni nadgrobni spomenik građen od kamena, u obliku ploče, sanduka sa postoljem, sljemenjaka itd. Natpisi na stećcima pisani su starom bosanskom ćirilicom, nazvanom ”bosančica”. Inače, stećci su originalna bosansko-hercegovačka pojava, vezana za povlašteni sloj feudalnog društva. Biskup je selo u blizini Glavatičeva, oko 30 km udaljeno od Konjica, prema jugoistoku.

Pored makadamskog puta na omanjem uzvišenju pod nazivom Grčka glavica, nalaze se ostaci crkve i nekropola sa stećcima. Pomenuta nekropola se sastoji od 172 stećka i velikog broja grobova bez spomenika, na površini od 1700 kvadratnih metara. Na ovoj nekropoli se nalaze i ostaci jedne crkve čiji je nastanak moguće okvirno datirati u XII ili XIII stoljeće. Porušena je prije druge polovine XIV stoljeća.

Jedan od spomenika ima i natpis iz kojeg se vidi da je to grob Goisave, žene vojvode Radić Sankovića. U natpisu se spominje i Radičev otac, Kaznac Sanko, te brat župan Bilijak, Goisavin otac Juraj Balšić. Po svom sadržaju ovaj natpis spada među najdragocjenije spomenike svoje vrste u BiH. Ova nekropola je bila predmet istraživanja koje je u periodu od 1954-1955.godine obavio prof.Marko Vego.

Prilikom arheoloških iskopavanja na nekropoli Grčka glavica istraženi su svi grobovi u unutrašnjosti crkve i nekoliko grobova izvan nje. Najvažniji rezultat ovog istraživanja, pored mnogobrojnih nađenih predmeta, jeste da se ovdje radi o porodičnom groblju velikaškog roda Sankovića koji je u XIV stoljeću vodio glavnu riječ u čitavoj tadašnjoj Humskoj zemlji (kasnijoj Hercegovini).

U Biskupu je sahranjeno dvadesetak članova ove plemićke porodice, a Sankovići su se kasnije preselili u Zaborane (općina Nevesinje). Konzervatorske radove na ostacima crkve izvršio je preparator Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ante Kučan uz finansijsku pomoć Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR BiH.

Pokretni arheološki materijal pohranjen je u Arheološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

U maju 2004.godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je Historijsko područje-nekropolu sa stećcima i ostaci crkve Grčka glavica u selu Biskup, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a u okviru 40-te sjednice koja se održala u Istanbulu, 15.7.2016. godine, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine. Među 28 nekropola, 22 su iz BiH, a jedna od njih je nekropola stećaka u selu Biskup