Područje općine Konjic spada u teritorije koji imaju najveći broj stećaka u Bosni i Hercegovini. Prema formi izrade najbrojniji su sanduci, dok su sljemenjaci i ploče gotovo podjednako zastupljeni. Prema smještaju velikih nekropola mogu se pouzdano ubicirati središta nekadašnjih kulturnih i političkih zajednica. Također, po smještaju nekropola srednje veličine, mogu se pratiti procesi razvitka tzv.rodovskih sela, dok se kod manjih skupina prati odraz intenzivne feudalizacije i socijalnog diferenciranja, tj. Kada se pojedini rodovi više ne ukapaju sa susjedima, već se izdvajaju i stvaraju porodične nekropole.

Nekropola sa 16 stećaka nalazi se u naseljenom mjestu Ribari, u blizini Glavatičeva, udaljenom od centra Konjica 18 km zračne linije u pravcu jugoistoka. Na nekropoli sa stećcima u Ribarima, na privatnoj parceli, evidentirano je 8 stećaka, a na parceli preko puta, pod nazivom Vukova glavica, u aktivnom u pravoslavnom groblju, evidentirano je još 8 stećaka. Ova parcela je izložena specifičnim rizicima jer se na njoj još uvijek nalaze zaostale mine iz zadnjeg rata.

U široj okolici Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva), a prostirala se između župa Rame i Koma. Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. Pretpostavlja se da je već polovinom XI stoljeća ova župa bila priključena bosanskoj državi. Od tada, do dolaska bana Tvrtka na vlast 1353.godine, imala je poseban status u bosanskoj državi. Oko polovine XIV vijeka u župi Neretva može se pratiti intenzivnija ekonomska i politička aktivnost bosanskih vladara. Početkom XV vijeka došlo je do razgraničenja kasnije „Kraljeve zemlje“ i feudalne oblasti Kosača. Od 1404. do 1463.godine bosanski dio župe Neretva pripada „Kraljevoj zemlji“, dok humska Neretva i Kom pripadaju feudalnoj oblasti Kosača – kasnijoj Hercegovini. Granica ovih dviju oblasti je bila rijeka Neretva, od granica župe Kom do granica župe Rame.

Područje koje se nalazilo na lijevoj obali Neretve pripadalo je Kosačama, a ono na desnoj obali rijeke „Kraljevoj zemlji“. Pomoćna osmanska vojska pod vođstvom Mahmut-paše Anđelovića u ljeto 1463.godine osvojila je obje Neretve i Kom. U protivakciji Hercega Stjepana, od srpnja do rujna iste godine, oslobođena je tzv. humska Neretva, osim grada Borovca, kao i zapadni dio bosanske Neretve. Ovi krajevi definitivno su osvojeni sredinom 1465.godine prodorom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića u Hercegovu zemlju.